Odin

Odin
“Odin putnik”, Georg von Rosen (1886)

Odin je vrhovni bog i vođa klana Asi. Nazivaju ga još i Putnik jer odlazi na mnoga putovanja u sve dijelove svemira i rješava vlastite zadatke. Odinovo se ime može prevesti kao Gospodar ekstaze ili ushićenja. Njegova osobnost je raznolika, ovisi o situaciji, okolini i njegovom emocionalnom stanju. Jedna saga opisuje Odinovo druženje s prijateljima, gdje on uveseljava ljude i diže im moral. No kad je u ratu, njegovo ponašanje postane razjareno i ljuto. Takva osobnost, koja je spoj više različitih emocija i faktora, ključna je za prikazivanje Odina kao vrhovnog vladara ne samo bogova u Asgardu, nego svih žitelja svijeta na Yggdrasilu. Odin predstavlja boga rata, mudrosti, šamanizma, pjesništva i mrtvih.

Jedna od najvećih razlika između monoteističkih i politeističkih religija je u bogu, tj. bogovima. Bog monoteističke religije je sveznajući i svemoćan. S druge strane, politeistički bogovi su bliži ljudima; imaju prednosti i mane. Odin žudi za mudrošću i znanjem. Uvijek želi više, biti bolji od drugih. Odinov izgled je specifičan – ima samo jedno oko. Drugo oko je izgubio kada ga je žrtvovao za mudrost. Također je jednom prilikom žrtvovao samog sebe da bi saznao tajnu runa i postao šaman.

Njegov natjecateljski duh je bez premca. Izazvao je najmudrijeg diva da se natječu u mudrosti. Nagrada je bila glava gubitnika. Odin je postavio divu pitanje na koje je samo on mogao znati odgovor i tako je pobijedio u natjecanju i dobio glavu protivnika. Odin je, uz Freyu, najvještiji šaman od svih bogova. Poznata su njegova mnoga šamanska putovanja u svijet duša i duhova. Poprimio bi oblik životinje ili starca i lutao raznim svjetovima te nagrađivao dobrotu bogatstvom, a okrutnost i zlo osvetom. Dok bi on lutao u drugom obliku, njegovo bi tijelo bilo u kataleptičkom snu. Odina prate dvije vrane, Hugin (Pamćenje) i Munin (Misao), koje se nalaze na njegovim ramenima. Također ima vukove Gerija (Pohlepni) i Frekija (Proždrljivi).

Stoluje u palači Valhalli, koja ima 540 dveri, od kojih su svaka toliko široka da kroz njih može proći 800 boraca. Njemu pripada polovica ratnika poginulih u borbi (druga polovica pripada Freyi), koji mu trebaju za borbu kad dođe vrijeme konačne borbe, Ragnaroka. On šalje valkire na bojno polje da mu dovedu borce u Valhallu, gdje će boraviti do Ragnaroka.

Odinova priča napisana je u obliku pjesama. Razlog tomu je njegova sposobnost stvaranja lijepih pjesama, koju je dobio od medovine pjesništva koju je ukrao od divova. Od tada dijeli medovinu pjesništva drugim bogovima, ljudima i drugim bićima za koje on smatra da su zaslužili posjedovati sposobnost lijepog pjesništva.

U izvorima rimskih pisaca, gdje su opisivali bogove drugih religija, često su radili usporedbe između svojih bogova i bogova drugih religija te pokušavali poistovjetiti svog boga s njihovim. Kada je u pitanju Odin, on je poistovjećen s rimskim bogom Merkurom. Merkur je bio vodič duša koje su umrle i krenule prema zemlji mrtvih. To je značajno jer pokazuje da je poveznica Odina i smrti značajnija od poveznice s ratom.